Japa su se vjutro rano stali i kobilama su v lojtre seno nametali. Unda su si kola zguna vum dopeljali i na kola su lagve šestake nametali, jer su se v Rotkovico vino pretakat sprovljali. Pod lagve su dvo snope korzija naložili, a unda su i sej jenoga pod rit deli kaj bodo do […]
1. Poklonac svetoga Trojstva koji je izgrađen početkom 19. stoljeća
u obliku otvorene kapeličice.
Čista arhitektonska forma
prigušena je mnoštvom detalja.
Otvori poklonca imaju srcoliki
obris gornjeg oboda.
Poklonac je 1993. godine preseljen
na novu lokaciju.
2. Pil sv. Obitelji (Bijeli pil) ima
nekad imao i zidne slikarije.
kasnogotičku formu. Spomenik
je visok 280 cm, a datiran je u
1753. godinu.
Kvadratično podnožje nosi
četvrtasti stup od sivog kamena.
Na […]
Pučka škola je u Domašincu započela radom 1876. godine na hrvatskom jeziku.
Od 1897. škola je postala državnom, a nastava je od tada bila na mađarskom jeziku. Danas u mjestu djeluje Osnovna škola Domašinec.
Dječji vrtić “Jelenko” djeluje u Domašincu od 3. rujna 2001. godine.
Dobrovoljno vatrogasno društvo Domašinec osnovano je 30. srpnja 1927. godine.
Stalno kino u Domašincu je otvoreno krajem srpnja 1957. godine. […]
Uređenje Domašinca
Radovi na elektrifikaciji Domašinca završili su krajem siječnja 1956. godine. Odbor za elektrifikaciju Domašinca
oformljen je još 1953. godine.
U proljeće 1968. godine započele su pripreme za uređenje spomen parka uz već postojeći spomenik partizanima
palima u Vrbulji. Obavljena je zamjena i otkup privatnog zemljišta te je zasađeno drveće i ukrasno grmlje.
U listopadu 1971. godine asfalt je došao u […]
Na stotinjak metara od završetka Glavnog leša, kroz šumu kraj Mure, u prošlosti se dolazilo do Stare straže, nekadašnjega brodskog prijelaz preko Mure.
Prijelaz je povezivao mjesta Domašinec i Muraszemenye u Mađarskoj. Drveni brod (skela) prevozio je zaprežna kola i ljude koji su obrađivali svoje vinograde u mađarskim bregovima još od 18. stoljeća.
Prijelaz Stara straža […]
1772. u Domašincu je bilo 86 poreznih obveznika, od toga 65 kmetova. Držali su 251 kravu, 278 junica i telića, 238 konja i 658 svinja. Volove Domašinčani nisu imali. Radne životinje bili su konji.
1786. U Domašincu je bilo 109 kuća, 110 obitelji i 811 stanovnika. Bilo je 7 obrtnika i trgovaca. Sve su kuće […]
Nakon sloma Zrinsko-frankopanskog otpora 1670. godine i uvođenja komorske uprave u Međimurje, Domašinec je 1672. godine postao sjedište jednog od 13 međimurskih judikata.
U judikat Domašinec spadala su osim Domašinca i naselja Dekanovec, Novakovec, Gardinovec, Belica, Pribislavec, Mihovljan i Gornji Pustakovec.
U upravnoj reorganizaciji Međimurja, provedenoj 1718. godine, Domašinec je ponovno uvršten u vojvodat sa sjedištem […]
Obitelj Levačić: Juraj pl. Levačić dobio je plemićku titulu poveljom koju je 20. srpnja 1580. godine u Pragu izdao kralj Rudolf. Nikola Levačić spominje se 1672. godine kao mali posjednik u Domašincu. U slučaju rata morao je kralju dati jednog konjanika.
Obitelj Lukacshazi: Kao posjednik 1672. godine spominje Tomo Lukacshazi, koji drži jedno selište i […]
Već 1213. godine spominje se u Međimurju plemić Domaš po kojemu je Domašinec dobio ime.
Domašinec se kao lokalitet (terrae Damasa) prvi put spominje u povijesnim vrelima 1244. godine.
Sredinom 14. stoljeća spominje posjed Damasa smješten između rijeka Drave i Mure u Županiji Zala.
Današnje se ime Domašinec prvi put spominje 1478. godine, u vrijeme kada su […]
Ljudi su na prostoru današnje Općine Domašinec živjeli već u brončanom dobu. Vrijeme tzv. kulture polja sa žarama traje od 1300. do 1100./750. pr. Krista, a karakterizira ga spaljivanje pokojnika i pokop ostataka u žarama s prilozima nakita, oružja i oruđa.. Nekropola tumula (grobnih humaka) kod sela Turčišća (Dvorišće) pripada samom kraju brončanog doba.
O […]
Općina Domašinec
Martina Pušteka 9
40318 Dekanovec
Phone: +385(0) 40 863-240
