autor

About autor

This author has not yet filled in any details.
So far autor has created 22 entries.

srpanj 2014

OPĆINA DOMAŠINEC

Općina Domašinec smještena je u središnjem sjeveroistočnom dijelu Međimurske županije, uz rijeku Muru i državnu granicu s Mađarskom.
Kao jedinica lokalne samouprave počinje djelovati 17. travnja 1993. godine konstituiranjem Općinskog vijeća Općine Domašinec. U sastavu općine bila su tri  naselja: Dekanovec, Turčišće i Domašinec.
Godine 1997. iz općine se izdvojio Dekanovec i oformio vlastitu općinu. Općina […]

lipanj 2014

ČIGA I GLAVNI LEŠ

Čiga, kao što je ova pred vama, poluga je kojom se izvlači voda iz bunara. Upotrebljava se u nedostatku kola na vreteno. Sastoji se od rašljastog stupa kojem je preko rašlja položena dugačka greda  s kamenim utegom na jednom kraju i kablom (drvenim škafom) na drugom kraju. Postavljala se nekada  na prometnim mjestima, obično […]

VRBULJA I PTIČJI SVIJET MURŠČAKA

Ovo područje naziva se Vrbulja, a smješteno je na sjevernom dijelu Murščaka. Naziv je fitonimskog podrijetla po najzastupljenijoj skupini drveća, različitim vrstama vrba. Njima ovo područje i danas obiluje,  pa je tako zanimljivo  povijesno i biološki.

 U 17. st. grofovi Zrinski imali su osam jutara ribnjaka u jezeru pokraj Vrbulje, danas je to staro korito […]

MURA

Mura izvire u zapadnom dijelu Niskih Tura u Austriji. Ta činjenica daje joj značajke  bujičnog vodotoka s faktorima iznenađenja. Značajni je prirodni element Međimurja u specifičnosti oblikovanja reljefa zbog nanošenja i taloženja naplavnog materijala na dio dravsko-murske nizine. Često je mijenjala korito zbog slabe otpornosti pleistocenskih naslaga, a današnji se tok Mure ustalio u […]

PRIČA O VILENJACIMA

Vilini konjici i vodene djevice Murščaka
U davna vremena karbonatnim šumama letjeli su vilini konjici (stručno ime Odonata) s rasponom krila od 70-ak cm, najveći kukci koji su se ikad pojavili. U našem narodu poznati su danas kao konjske smrti, vilini konjici ili staklari, vretenca. Današnji vilenjaci ili vretenca dijele se u tri skupine (podreda): […]

ŠUME VLAŽNIH STANIŠTA

Šuma je veoma složena životna zajednica drveća, grmlja, prizemnog bilja, lišajeva, gljiva i bogatog životinjskog svijeta. Čovjek ima mnogostruke koristi od šuma. Ona proizvodi velike količine kisika, regulator je klime zadržavajući vlagu u tlu i zraku, izvor je hrane i sklonište mnogih životinja. Značajna je za razvoj gospodarstva: turizma, lovstva, sporta, rekreacije i očuvanja […]

LOKVA

Ovakve lokve ostaci su mreže potoka ili korita starog toka Mure u Murščaku prije izgradnje obrambenog nasipa i veoma su mnogobrojne. Glavno obilježje ovog staništa-lokve je plitka voda koja povremeno presušuje, osobito ljeti. Veličina lokve i dubina vode promjenjivi su: od 60 cm do perioda kada je lokva bez vode. Količina vode ovisi o […]

ŠUME SUŠIH STANIŠTA

Šume, šume pune jeste premiloga hlada… (međimurska narodna)

 

Šuma u Murščaku u davnini je samonikla na aluvijalnom tlu nastalom naplavinom rijeke Mure u geološkoj prošlosti. Vjerojatno je bila ostatak nekadašnje europske prašume, dio bujne i raskošne, panonske, hrastove šume.

Do završetka Prvog svjetskog rata, kada su šumama Murščaka gospodarili grofovi Feštetić, u Murščaku je rasla gusta […]

BARA FUČIČKA

Bara Fučička ostatak je nekadašnjeg toka rijeke Mure i nastala je od jednog od odvojenih zavoja prijašnjih riječnih meandara. Dio obale obrašten je trskom (Phragmites communis), a na sredini plutaju listovi žutog lokvanja (Nuphar luteum). Zasjenjena je drvećem koje je ograničeno na uski pojas uz obalu. Dominira vrba (Salix sp.). Procesi eutrofikacije toliko su […]

DIVLJAČ MURŠČAKA

Murščak je područje uz Muru najbogatije s najraznolikijom divljači: zbog najšireg pojasa udaljenosti od naselja te bogatstva različitih staništa, što im omogućuje relativno nesmetan život. To je uvjet za razvoj lovnog turizma ovog područja. Gospodarenjem u lovištu nastoji se postići održavanje optimalnog gospodarskog kapaciteta. Velikim brojem hranilišta i osmatračnica nastoji se održati divljač u […]