Murščak je područje uz Muru najbogatije s najraznolikijom divljači: zbog najšireg pojasa udaljenosti od naselja te bogatstva različitih staništa, što im omogućuje relativno nesmetan život. To je uvjet za razvoj lovnog turizma ovog područja. Gospodarenjem u lovištu nastoji se postići održavanje optimalnog gospodarskog kapaciteta. Velikim brojem hranilišta i osmatračnica nastoji se održati divljač u području gdje ne štete uzgoju agrokultura.

Divljač Murščaka može se podijeliti na stalno prisutnu, povremenu i sezonsku divljač.

Od stalno prisutne divljači najčešće možete vidjeti:

Običnog fazana (Phasianus colchicus) koji se unosi u Murščak od 1970. godine po 100-1500 jedinki svaku godinu, trčku (Perdix perdix) koja se unosi iz umjetnog uzgoja od 1983. g., običnog zeca (Lepus europaeus) čiji broj se drastično smanjio pogotovo posljednjih godina zbog intenzivne uporabe pesticida i umjetnih gnojiva koje zečevi ližu. Unijet je iz Mađarske 1995. i od tada se nije vršio odstrel. Možete ga vidjeti uglavnom predvečer i noću kad se hrani nježnom korom drveća i grmlja, zaostalim plodovima na polju te raznim zeljastim biljem. Dan provodi u jamicama (logovima) šiblja, grmlja i trave. Od ožujka do listopada tri do četiri puta se pari, a mladi su bojom prilagođeni okolini. Srna (Capreolus capreolus) veoma je prisutna u Murščaku zbog puno grmlja, livada i šuma gdje se hrani uglavnom predvečer. Možete ih vidjeti u manjim stadima koje za vrijeme parenja od srpnja do kolovoza predvode srnjaci. Veoma dobro podnose povremena plavljenja Mure jer su dobri plivači. Vrlo česte su divlje patke gluvare (Anas platyrhynchos), patke kržulje (Anas crecca) koje se gnijezde samo u takozvanim poplavnim  godinama. Veoma su plahe i može ih se u jesen vidjeti u manjim jatima. Neke  vrste pataka ne gnijezde se u Murščaku već samo sezonski ili povremeno tu borave.

Ovdje su još stalno prisutni; jazavac (Meles meles), tvor (Putorius putorius), voluharice (Misrotidae), kuna bjelica (Martes foina) rijeđe, kuna zlatica (Martes martes) koja je dobar penjač, a živi u dupljama ili napuštenim gnijezdima ptica. Lasica mala (Mustela nivalis) najmanja je zvijer koju možete vidjeti u svjetlijim šumarcima Murščaka, livadama i suhim poljima. Tamo gdje je prisutna utječe načinom ishrane na brojnost miševa, voluharica, krtica i štakora. Veoma su brojne lisice obične (Vulpes vulpes) koje predstavljaju opasnost za mladunčad srna, zečeva, divljih svinja i čovjeka jer često prilaze naseljima što je potencijalna opasnost za prijenos bjesnoće.

Vjerojatno najrjeđa, ali još uvijek prisutna na Muri je vidra (Lutra lutra) koja se udaljava od vode jedino u opasnosti i potrazi za drugim vodenim staništem. Mura joj odgovara zbog obraslosti obala šumama. Kod niskog vodostaja Mure mogu se vidjeti jame koje kopa  pola metra ispod površine vode, one ulaze u hodnike ispod zemlje koji se koso dižu prema površini tla. Hrani se lovom na ribe, a u njihovom nedostatku i malim pticama, rakovima i žabama. Za vrijeme poplava Mure sklanja se na drveće i duplje starih vrba. Prorijeđena  je zbog kvalitetnog krzna, mesa i šteta koje radi ribičima i lovcima.

Među pticama najprisutnije su: divlja grlica crna liska, vrana gačac, siva vrana, svraka, čavka, šojka kreštalica, kormorani  čiji  broj se naglo povećao za vrijeme ratnih godina i velika su opasnost za održavanje ribljeg fonda Mure.

Sezonski i povremeno borave ili dolaze na hranidbu uz uski pojas toka Mure jeleni (Cervus elaphus) čija ležala možete vidjeti u gustim trsticima i vrbicima u užem području uz rijeku Muru. Neposredno uz Muru nalaze se jelenske staze na kojima su vidljivi njihovi tragovi prelaska preko rijeke u obliku stepeničasto obilježenih dijelova koje jeleni rade prilikom dolaska iz Mađarske. Njihovi dolasci najčešće su vezani uz parenje od rujna do listopada kada dolaze u potrazi za stadima u kojima ostaju samo za vrijeme parenja, nakon čega vodstvo preuzima najiskusnija ženka-košuta. Na području Murščaka viđeni su mužjaci s više od osam parožaka. Povremeno u Murščak dolazi u krdima i divlja svinja (Sus scrofa) koja obitava u šumama vlažnih staništa i vrbicima s gustim šibljem i grmljem gdje pronalazi blato u kojem se valjajući štiti od vrućine i vanjskih parazita. Ima tamno do svjetlosivo čekinjasto krzno, a kod praščića s tamnim uzdužnim prugama. Mužjak, vepar, ima izražene očnjake (kljove) svinute prema gore. Pari se od studenog do siječnja. U Murščak dolazi zbog hrane: žira, bukvice, zeljastog bilja, podzemnih stabljika, korijenja i raznih beskralježnjaka i sitnih kralježnjaka koje tu pronalazi u izobilju. Veoma je dobar plivač što joj omogućuje dolaske iz Mađarske preko Mure.

Od ostalih sezonskih vrsta najčešće su: prepelica pućpura (Coturnix coturnix), golub grivnjaš  (Columba palumbus), golub dupljaš (Columba oenas) koji postaje sve ugroženiji sječom starih stabala jer se gnijezdi u dupljama starijeg drveća te napuštenim gnijezdima grabljivica. Takva staništa odgovaraju i šišmišima (Chiroptera), kojih ima na području Murščaka oko šest vrsta. Oni su vrlo ugrožene životinje zbog uporabe pesticida i nestanka kukaca i njihovih ličinaka kojima se hrane stružući ih s listova. Sezonski možete naići i na lisastu gusku (Anser albifrons), gusku glogovnjaču (Anser fabalis), šljuku benu (Scolopax rusticola), šljuku kokošicu (Capella gallinago) .

Prema podacima o odstrelu Lovačkog društva Jastreb Domašinec koje gospodari ovim lovnim područjem, proteklih dvadeset godina dolazilo je do postepenog smanjenja broja svih spomenutih vrsta u Murščaku što ukazuje na veću potrebu zaštite, očuvanja i skrbi za njihova, ionako smanjena  prirodna staništa.

Lovišta Murščaka obogaćuju se fazanima Phasionus colchicus iz mnogobrojnih uzgajališta o kojima brinu lovačka društva Međimurja.

Lov na divlje patke najčešći je razlog dolaska lovaca na područje uz Muru.

Bizamski štakor Ondatra zibethica dobar je plivač koji se održao na Muri unatoč tome što je česta meta lovaca. Hrani se vodenim biljem i korijenjem, ali i školjkama. Na strmim obalama Mure kopa rupe i hodnike.

Orao štekavac ili bjelorepan (Haliaetus albicilla)

Dolazi uz velike rijeke i močvare gdje na stablima gradi vrlo veliko gnijezdo od debljih grana i pri vrhu od šiblja. Prema riječima očevica ovdje gnijezdi u šumskom kompleksu nizvodno od Goričana. Leti i po više desetaka kilometara od gnijezda, pa ga se može vidjeti i na području diljem rijeke Mure.