Ovo područje naziva se Vrbulja, a smješteno je na sjevernom dijelu Murščaka. Naziv je fitonimskog podrijetla po najzastupljenijoj skupini drveća, različitim vrstama vrba. Njima ovo područje i danas obiluje, pa je tako zanimljivo povijesno i biološki.
U 17. st. grofovi Zrinski imali su osam jutara ribnjaka u jezeru pokraj Vrbulje, danas je to staro korito Mure-Hrkelica obraslo močvarnom vegetacijom.
U novijoj povijesti, u Drugom svjetskom ratu, kad je Murščak bio sklonište partizanima, 1944. g. u Vrbulji su Mađari ubili skupinu od dvanaest partizana. Na tom mjestu podignut je spomenik.
Osim vrbika, na tom su području zastupljene šume vlažnih staništa, područja s močvarnom vegetacijom isprekidana travnjačkim i oraničkim površinama. Takva staništa idealno su mjesto za raznoliki ptičji svijet koji obitava u Vrbulji i u ostalim dijelovima Murščaka.
PTICE MOČVARNIH I VLAŽNIH STANIŠTA MURŠĆAKA
Ciconia ciconia – bijela roda, gnijezdi u selima uz Muru, a ovamo se dolazi hraniti. Pokazateljaje još uvijek prirodnog načina života i obrade zemlje. Tamo gdje žive rode dobri su ljudi.
Ciconia nigra – crna roda, jedan par gnijezdi u Murščaku, a ostale se hrane uz Muru, veoma je rijetka europska ptica gnjezdarica.
Fulica atra – crna liska često je viđana u jatima na Muri.
Ardea cinerea – siva čaplja, najčešće viđana iza svježih otkosa trave gdje hvata hranu kod košnje livada.
Vodomar– sjedi na granama vrba uz Muru te ribari obrušavajući se na površinu vode.
Larus ridibundus – riječni galeb, ima gnijezda na busenima šaša i trstike u plićim dijelovima bara koje su veoma teško pristupačne.
Anas platyrhynchos – divlja patka, jedna od najčešćih ptica u trsticima i šaševima Murščaka. Riparia riparia – bregunica, dolazi se u jatima hraniti, hvata kukce u letu iznad Mure. Najbliže smještena kolonija je između Križovca i Peklenice, u pješčanim stijenama nastalim antropogenim utjecajem gdje gradi, u metar izdubljenim rupama, gnijezda.
Podiceps cristatus – ćubasti gnjurac
Phalacrocorax carbo – kormorani, posljednjih godina prisutni u velikom broju što šteti ribljem fondu Mure. Skupljaju se na visokim krošnjama drveća kraj rijeke, izlučiju kiselinu kod probavljanja ribe, što se cijedi na grane i dovodi do sušenja drveća.
Anser fabalis – divlja guska, glogovnjača, razlog posebnog interesa lovaca za ovo područje.
- Kormorani
- Liske
- Liske
- Čaplja
- Trstenjak rogožar
- Divlja patka
- Crna roda
- Bujna vegetacija uz Muru
- Obalne lastavice
- Gnijezda obalnih lastavica
- Cygnus olor – crvenokljuni labud
- … redovito gnijezdi na Muri…
- …i barama Murščaka.
PTICE KOPNENIH STANIŠTA MURŠČAKA : ORANICA, ŠUMA, LIVADA
Pica pica– svraka, veoma teško je praćenjem otkriti gdje se gnijezdi jer veoma lukavo prilazi svojem gnijezdu.
Corvus corone cornix– siva vrana, svojim načinom ishrane sprječava namnožavanje miševa.
Accipiter gentilis– jastreb – Mladi jastreb kokošar može se vidjeti u svojem širokom plitkom gnijezdu na drvetu šume vlažnih, murskih staništa. Ova se već vrlo prorijeđena vrsta ovdje može vidjeti dok lovi nisko iznad tla. Ptice nakon dvije godine starosti postaju grahorasto-siveboje.
Buteo buteo– škanjac mišar
Phasianus colchicus– fazan
Columba palumbus– golub grivnjaš
Streptopelia turtur– divlja grlica
Athene noctua– sivi ćuk
Strix aluco– šumska sova
Asio otus – mala ušara
Picoides major – veliki djetlić
- Djetlić
- Mladi jastreb
- Zlatovrana
MALE PTICE PRIZEMNOG SLOJA I SLOJA GRMLJA
Alauda arvensis – poljska ševa
Hirundo rustica – lastavica
Motacilla alba – bijela pastirica
Luscinia megarhynchos – mali slavuj
Erithacus rubecula – crvendać
Phoenicurus phoenicurus –šumska crvenrepka
Turdus merula – kos
Sylvia atricapilla – crnokapa grmuša
Sitta europaea – brgljez
Lanius collurio – rusi svračak
Passer montanus – poljski vrabac
Fringilla coelebs – zeba
Carduelis carduelis – češljugar
Emberiza citrinella – žuta strnadica
Remiz pendulinus – sjenica mošnjarka
- Zimovka
- Čižak
- Rogožar
- Mladi ptić



















