Šuma je veoma složena životna zajednica drveća, grmlja, prizemnog bilja, lišajeva, gljiva i bogatog životinjskog svijeta. Čovjek ima mnogostruke koristi od šuma. Ona proizvodi velike količine kisika, regulator je klime zadržavajući vlagu u tlu i zraku, izvor je hrane i sklonište mnogih životinja. Značajna je za razvoj gospodarstva: turizma, lovstva, sporta, rekreacije i očuvanja zdravlja ljudi. Šume su danas bitan faktor u održavanju ekološke ravnoteže i sprečavanju onečišćenja zraka.
Temeljni fenomen izumiranja šuma su velika onečišćenja vode, tla i zraka te nebriga čovjeka za održavanje i pomlađivanje šuma.
Danas je oko 400 ha površine Murščaka obraslo šumama.
Između rijeke Mure i nasipa rasprostranjene su šume vlažnih staništa, najčešće miješane i vrbici. U vrbicima prevladavaju razne vrste vrba roda Salix. Na tom dijelu utjecaj rijeke Mure ostao je najvećim dijelom nepromijenjen te predstavlja izuzetno vrijedno stanište za šume bijele vrbe s bročikom ( Galio-Salicetum albe), bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom
( Salici-Populetum nigrae rubetosum caesii ), šumske zajednice bijele i crne topole koje sukcesijom mogu prijeći u šumsku zajednicu hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae-quercetum roboris ) na nešto sušim staništima, te šume crne johe s dugoklasim šašem ( Carico elangatae Alnetum). Mnogi od tih šumskih ekosustava nastali su prirodnom sukcesijom iz nekada obradivih površina.
Te šume čine murski krajobraz posebnim. Spuštate li se čamcem rijekom Murom, imate dojam da plovite šumom.
Održivost nabrojenih vrsta šumskih zajednica ovisi o dinamici priliva i odliva poplavnih voda Mure. Svaka promjena vodnog režima dovodi do promjene florističkog sastava šumskih zajednica. Dijelom tih šuma u državnom vlasništvu gospodari se obnavljanjem oplodnim sječama, sjetvom žira i sadnjom sadnica za sastojine hrasta lužnjaka. Vrbe i topole obnavljaju se čistom sječom te pošumljavanjem brzorastućom topolom i stablastim vrbama. Najčešći štetnici koji se mogu naći u ovim šumama su svi tipovi hrušta, strizibuba, mrazovci, gubar, hrastov savijač, johina šarena pipa, a hrane se svim dijelovima šumskog drveća.
No i uz to, šumske biljne zajednice na području Murščaka unutar nasipa još su uvijek vrlo dobro sačuvane jer postoje prirodni neprijatelji faune koja oštećuje šume. To su mnogobrojne ptice. Na nekim mjestima te šume su prekinute meandar-barama kao što je Fučička s gustim tršćacima, barama, površinama obraslim šaševima koji dolaze u zajednici s bijelom vrbom i cretnim livadama. U području unutar nasipa ima puno napuštenih poljoprivrednih površina koje su zahvaćene prirodnom sukcesijom i prelaze u šume vlažnih staništa.
Ta područja idealno su mjesto za bogato prisutnu faunu kralježnjaka, a posebno beskralježnjaka, među kojima ima vrsta koje su izumrle u mnogim dijelovima Europe.