{"id":10638,"date":"2014-06-25T18:45:30","date_gmt":"2014-06-25T18:45:30","guid":{"rendered":"http:\/\/murscak.info\/hr\/?p=10638"},"modified":"2014-06-25T18:45:30","modified_gmt":"2014-06-25T18:45:30","slug":"pcelinjak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/murscak.info\/hr\/pcelinjak\/","title":{"rendered":"P\u010cELINJAK"},"content":{"rendered":"<p><strong>\u010covjek poznaje p\u010dele jo\u0161 od najstarijih vremena.<\/strong> Ve\u0107ina njihovih okamina potje\u010de iz kenozoika. P\u010dela je nekada bila znak Donjeg Egipta. U Gr\u010dkoj je u znak bo\u017eice lova, Artemide, u Ezufu, izgr\u0111en hram, a sve\u0107enice tog hrama zvale su se melise (gr\u010d. <em>melissa<\/em>&#8211; p\u010dela). P\u010dele su stvarale jedan od prvih materijala na kojem se pisalo, vosak. Pompeja i Herkulanom ponosili su se svojim vo\u0161tanim slikama. Lak kojim su se premazivale \u010duvene violine glasovitih talijanskih obitelji Amati i njihovih u\u010denika\u00a0 Guarnerija i\u00a0 Stradivarija, bio je izra\u0111en na bazi p\u010delinjeg proizvoda,\u00a0 propolisa. U nekada\u0161njim pra\u0161umama p\u010dele su nalazile bogatu pa\u0161u, a u \u0161upljinama debljeg drve\u0107a svoja prebivali\u0161ta. Postepeno je do\u0161lo do razvoja \u0161umskog p\u010delarenja.<\/p>\n<p><strong>Masovnim kr\u010denjem \u0161uma o njima je po\u010deo brinuti \u010dovjek<\/strong> dr\u017ee\u0107i ih u izdubljenim panjevima, prvim oblicima ko\u0161nica koje su se kasnije plele od pru\u0107a i omazivale blatom ili plele od slame. Neki oblici tradicionalnih ko\u0161nica s nepokretnim sa\u010dem su se zadr\u017eali do danas. <strong>U predjelima gdje nema \u0161uma ni pogodnih pe\u0107ina p\u010dele su \u017eivjele u izdubljenoj zemlji,<\/strong> a prve ko\u0161nice izra\u0111ivane su od pe\u010dene ilova\u010de.<\/p>\n<p>Vladari 18. st. ustrajali su na \u0161to masovnijem uzgoju p\u010dela, u \u010demu je najvi\u0161e doprinijela carica Marija Terezija pa je pod vodstvom Antona Jan\u0161e osnovana<strong> prva p\u010delarska \u0161kola u Be\u010du.<\/strong> U 19. st. udareni su temelji za razvitak p\u010delarske znanosti i modernog p\u010delarenja.<\/p>\n<p><strong>Na podru\u010dju Mur\u0161\u010daka ima pet p\u010delinjaka<\/strong>, a tri su smje\u0161tena uz Pou\u010dnu stazu <em>Mur\u0161\u010dak<\/em>. Jedan je od njih i ovaj s 24 ko\u0161nice koji ima obitelj Krznar jo\u0161 od 1925. g.<\/p>\n<p>U sistematici \u017eivotinjskog svijeta p\u010dele pripadaju koljenu \u010dlankono\u017eaca (<em>Arthropoda<\/em>), redu kukaca<em>(Insecta<\/em>), razredu opnokrilaca (<em>Hymenoptera<\/em>), porodici p\u010dela <em>(Apidae<\/em>), rodu p\u010dela (<em>Apis L.)<\/em> koji se dijeli na \u010detiri vrste, me\u0111u kojima je i vrsta koja se uzgaja kod nas: siva p\u010dela medarica (<em>Apis<\/em> <em>mellifera carnica<\/em>), suvrsta europske p\u010dele medarice koje se dijele na vi\u0161e\u00a0 varijeteta, neki to nazivaju pasminama p\u010dela. Sada\u0161nje europske p\u010delinje pasmine nastale su u podru\u010dju Sredozemnog mora u ledeno doba. Povla\u010denjem leda u ledeno doba i \u0161irenjem vegetacije \u0161irila se i p\u010dela medarica iz podru\u010dja Sredozemlja.<\/p>\n<p><strong>Kod nas dominira siva <em>hrvatska p\u010dela<\/em><\/strong> koja pripada najboljim europskim pasminama p\u010dela. Njihova je karakteristika da \u017eive u malim p\u010delinjim zajednicama. P\u010delinju zajednicu \u010dine radilice, matica i trutovi.<\/p>\n<p><strong>Radilice<\/strong> su p\u010dele k\u0107eri samo jedne matice. Obavljaju sve poslove u ko\u0161nici osim razmno\u017eavanja \u0161to je dovelo do socijalnog \u017eivota p\u010delinje zajednice. One su spolno nerazvijene \u017eenke, najbrojnije \u010dlanice p\u010delinje zajednice. Dijele se u mlade p\u010dele do tri tjedna koje obavljaju radove u ko\u0161nici te manju skupinu leta\u010dica, sabira\u010dica koje obavljaju poslove izvan ko\u0161nice: sakupljanje nektara, medne rose, peluda, smola za proizvodnju propolisa i vode. Za jedan kilogram meda potrebno je oko 100-150 tisu\u0107a p\u010delinjih letova. One izlije\u0107u po deset puta na dan, a svaki let traje oko pola sata. Radilice \u017eive tek nekoliko tjedana.<\/p>\n<p><strong>Matica<\/strong> je jedina \u017eenska spolno zrela \u010dlanica p\u010delinje zajednice. Ona le\u017ee jaja koja su osnova opstanka p\u010delinje zajednice, najintenzivnije u prve dvije godine \u017eivota. Rojenje osigurava broj\u010dani opstanak p\u010dela, a sastoji se u dijeljenju p\u010delinje zajednice u dva dijela.\u00a0 Jedan dio p\u010dela s maticom odlazi u novi stan, a drugi s novom maticom ostaje u starom stanu. Matica, zrela za parenje, izlazi iz ko\u0161nice i u svom 15-20 minutnom letu pari se s trutovima, a nakon dva do \u010detiri dana po\u010dinje nesti jaja. U jednoj godini matica snese oko 200000 jaja. Iz jajeta se razvija najprije savijena pa ispru\u017eena li\u010dinka, kukuljica i na kraju p\u010dela.<\/p>\n<p><strong>Trutovi su mu\u0161ki \u010dlanovi zajednice.<\/strong> Razvijaju se iz neoplo\u0111enih jaja, a imaju ulogu osjemenjivanja matice u letu, nakon \u010dega ugibaju. P\u010delinja zajednica rado prihva\u0107a trutove iz drugih ko\u0161nica, nahrani ih i pripremi za novi let na sparili\u0161te. Ukoliko izoliramo p\u010delinju zajednicu od trutova, zajednica gubi volju za rad.<\/p>\n<p>\u017divot p\u010dela usko je povezan sa \u017eivotom biljaka u prirodi jer opra\u0161uju oko 80000 biljnih vrsta. <strong>Korisne su \u010dovjeku i utoliko \u0161to proizvode med, vosak, pelud, propolis, mati\u010dnu mlije\u010d i p\u010delinji otrov. Med i propolis ja\u010daju imunolo\u0161ki sustav i posjeduju baktericidne, bakteriostatske, fungicidne, anesteti\u010dke i iscjeliteljske osobine.<\/strong><\/p>\n<p>Zbog pogodnih okoli\u0161nih uvjeta, ovdje p\u010dele proizvode prvoklasni med koji sadr\u017ei manje od 20 % vode, 70-74 % gro\u017e\u0111anog i vo\u0107nog \u0161e\u0107era te ostatak dekstrin, bjelan\u010devine, mineralne tvari, organske kiseline, razli\u010dite boje i zrnca peluda.<\/p>\n<p>P\u010dele mogu proizvoditi med samo od nektara i medne rose kojih u ovom podru\u010dju Mur\u0161\u010daka ima, u povoljnim godinama, u izobilju.\u00a0 U rano prolje\u0107e to je nektar proljetnica, vrba, joha, u ljeti mnogobrojnih livadnih biljaka, tradicionalno uzgojenog vo\u0107njaka te medne rose iz mje\u0161ovitih \u0161uma bagrema,\u00a0 graba, hrasta s raznolikim biljkama prizemnog i sloja grmlja<strong>. Na \u017ealost, u dana\u0161nje vrijeme p\u010dela te\u0161ko pre\u017eivljava bez pomo\u0107i \u010dovjeka \u2013 p\u010delara, zbog ugro\u017eenosti razli\u010ditim p\u010delinjim bolestima koje su i na ovo podru\u010dje do\u0161le posljednjih godina.\u00a0\u00a0<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u010covjek poznaje p\u010dele jo\u0161 od najstarijih vremena. Ve\u0107ina njihovih okamina potje\u010de iz kenozoika. P\u010dela je nekada bila znak Donjeg Egipta. U Gr\u010dkoj je u znak bo\u017eice lova, Artemide, u Ezufu, izgr\u0111en hram, a sve\u0107enice tog hrama zvale su se melise (gr\u010d. melissa&#8211; p\u010dela). P\u010dele su stvarale jedan od prvih materijala na kojem se pisalo, vosak. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[33],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/murscak.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10638"}],"collection":[{"href":"https:\/\/murscak.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/murscak.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/murscak.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/murscak.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10638"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/murscak.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10638\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10639,"href":"https:\/\/murscak.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10638\/revisions\/10639"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/murscak.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10638"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/murscak.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10638"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/murscak.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10638"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}