{"id":10636,"date":"2014-06-25T20:44:37","date_gmt":"2014-06-25T20:44:37","guid":{"rendered":"http:\/\/murscak.info\/hr\/?p=10636"},"modified":"2014-06-26T13:18:02","modified_gmt":"2014-06-26T13:18:02","slug":"sume-vlaznih-stanista","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/murscak.info\/hr\/sume-vlaznih-stanista\/","title":{"rendered":"\u0160UME VLA\u017dNIH STANI\u0160TA"},"content":{"rendered":"<p><strong>\u0160uma je veoma slo\u017eena \u017eivotna zajednica<\/strong> drve\u0107a, grmlja, prizemnog bilja, li\u0161ajeva, gljiva i bogatog \u017eivotinjskog svijeta. \u010covjek ima mnogostruke koristi od \u0161uma. Ona proizvodi velike koli\u010dine kisika, regulator je klime zadr\u017eavaju\u0107i vlagu u tlu i zraku, izvor je hrane i skloni\u0161te mnogih \u017eivotinja. Zna\u010dajna je za razvoj gospodarstva: turizma, lovstva, sporta, rekreacije i o\u010duvanja zdravlja ljudi. \u0160ume su danas bitan faktor u odr\u017eavanju ekolo\u0161ke ravnote\u017ee i spre\u010davanju one\u010di\u0161\u0107enja zraka.<\/p>\n<p><strong>Temeljni fenomen izumiranja \u0161uma<\/strong> su velika one\u010di\u0161\u0107enja vode, tla i zraka te nebriga \u010dovjeka za odr\u017eavanje i pomla\u0111ivanje \u0161uma.<\/p>\n<p><strong>Danas je oko 400 ha povr\u0161ine Mur\u0161\u010daka obraslo \u0161umama.<\/strong><\/p>\n<p>Izme\u0111u rijeke Mure i nasipa rasprostranjene su <strong>\u0161ume vla\u017enih\u00a0 stani\u0161ta, <\/strong>naj\u010de\u0161\u0107e mije\u0161ane<strong> i<\/strong> <strong>vrbici<\/strong>. U vrbicima prevladavaju razne vrste vrba roda <em>Salix<\/em>. Na tom dijelu utjecaj rijeke Mure ostao je najve\u0107im dijelom nepromijenjen te predstavlja izuzetno vrijedno stani\u0161te za \u0161ume bijele vrbe s bro\u010dikom <em>( Galio-Salicetum albe<\/em>), bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom<\/p>\n<p>( <em>Salici-Populetum nigrae rubetosum caesii <\/em>), \u0161umske zajednice bijele i crne topole koje sukcesijom mogu prije\u0107i u \u0161umsku zajednicu hrasta lu\u017enjaka s velikom \u017eutilovkom (<em>Genisto elatae-quercetum roboris<\/em> ) na ne\u0161to su\u0161im stani\u0161tima, te \u0161ume crne johe s dugoklasim \u0161a\u0161em\u00a0\u00a0 ( <em>Carico elangatae<\/em> <em>Alnetum<\/em>). Mnogi od tih \u0161umskih ekosustava nastali su prirodnom sukcesijom iz nekada obradivih povr\u0161ina.<\/p>\n<p>Te \u0161ume \u010dine murski krajobraz posebnim. Spu\u0161tate li se \u010damcem rijekom Murom, imate dojam da plovite \u0161umom.<\/p>\n<p><strong>Odr\u017eivost nabrojenih vrsta \u0161umskih zajednica ovisi o dinamici priliva i odliva poplavnih voda Mure<\/strong>. Svaka promjena vodnog re\u017eima dovodi\u00a0 do promjene floristi\u010dkog sastava \u0161umskih zajednica. <strong>Dijelom tih \u0161uma u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu gospodari se obnavljanjem oplodnim sje\u010dama<\/strong>, sjetvom \u017eira i sadnjom sadnica za sastojine hrasta lu\u017enjaka. Vrbe i topole obnavljaju se \u010distom sje\u010dom te po\u0161umljavanjem brzorastu\u0107om topolom i stablastim vrbama. <strong>Naj\u010de\u0161\u0107i \u0161tetnici<\/strong> koji se mogu na\u0107i u ovim \u0161umama su svi tipovi hru\u0161ta, strizibuba, mrazovci, gubar, hrastov savija\u010d, johina \u0161arena pipa, a hrane se svim dijelovima \u0161umskog drve\u0107a.<\/p>\n<p>No i uz to, \u0161umske biljne zajednice na podru\u010dju Mur\u0161\u010daka unutar nasipa jo\u0161 su uvijek vrlo dobro sa\u010duvane jer postoje prirodni neprijatelji faune koja o\u0161te\u0107uje \u0161ume. To su mnogobrojne ptice. Na nekim mjestima te \u0161ume su prekinute meandar-barama kao \u0161to je Fu\u010di\u010dka s gustim tr\u0161\u0107acima, barama, povr\u0161inama obraslim \u0161a\u0161evima koji dolaze u zajednici s bijelom vrbom i cretnim livadama. U podru\u010dju unutar nasipa ima puno napu\u0161tenih poljoprivrednih povr\u0161ina koje su zahva\u0107ene prirodnom sukcesijom i prelaze u \u0161ume vla\u017enih stani\u0161ta.<\/p>\n<p>Ta podru\u010dja idealno su mjesto za bogato prisutnu faunu kralje\u017enjaka, a posebno beskralje\u017enjaka, me\u0111u kojima ima vrsta koje su izumrle u mnogim dijelovima Europe.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160uma je veoma slo\u017eena \u017eivotna zajednica drve\u0107a, grmlja, prizemnog bilja, li\u0161ajeva, gljiva i bogatog \u017eivotinjskog svijeta. \u010covjek ima mnogostruke koristi od \u0161uma. Ona proizvodi velike koli\u010dine kisika, regulator je klime zadr\u017eavaju\u0107i vlagu u tlu i zraku, izvor je hrane i skloni\u0161te mnogih \u017eivotinja. Zna\u010dajna je za razvoj gospodarstva: turizma, lovstva, sporta, rekreacije i o\u010duvanja zdravlja [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[33],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/murscak.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10636"}],"collection":[{"href":"https:\/\/murscak.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/murscak.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/murscak.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/murscak.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10636"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/murscak.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10636\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10637,"href":"https:\/\/murscak.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10636\/revisions\/10637"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/murscak.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10636"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/murscak.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10636"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/murscak.info\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10636"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}